Sadržaj

KAKO I ZAŠTO NASTAJU TUMORI KOŽE I DRUGE KOŽNE IZRASLINE?

Tumori (i karcinom) kože najčešći su maligni tumori. Učestalost karcinoma kože i promjena koje im prethode (prekanceroze) uzimaju sve više prave epidemijske razmjere. 

O njima znamo već jako puno, zahvaljujući  boljem razumijevanju biologije i patologije tumora i napretku tehnologije. Na svu sreću, novonastale maligne promjene možemo u najvećem broju slučajeva dobro kontrolirati uz pomoć relativno jednostavnih mjera.

Općenito, karcinom kože nastaje u vanjskom sloju (epidermis), što ga čini vidljivim. Većinom nastaje na dijelovima tijela izloženim suncu (tjeme, lice, usne, uši, vrat, prsište, ruke, dlanovi, ali i kožu na nogama). Najčešći upozoravajući znak jest novonastala promjena koja ne cijeli.

Rizični faktori

  • prirodno svjetlija put
  • obiteljska sklonost
  • ranije liječen karcinom kože kod iste osobe
  • prekomjerno izlaganje suncu (u sklopu zanimanja, ali i hobija)
  • preboljele opekline u djetinjstvu ili mladosti
  • tip kože koji lagano pocrveni ili dobije opekline, mrlje ili postaje bolan kod izlaganja suncu
  • svijetla boja očiju (plava, zelena), plava ili crvena kosa
  • pojedini tipovi madeža i njihov preveliki broj

Najpoznatiji dokazani uzročnik karcinoma kože jest ultraljubičasto zračenje (UV) u sunčevim zrakama te komercijalnim lampama za sunčanje (kvarc lampe). Treba istaknuti da i UVA i UVB pridonose razvoju raka kože. Najbolji način prevencije jest zaštita od sunca.

SUMNJIVA PROMJENA

Najčešći upozoravajući znak za mogući nastanak raka kože jest novonastala promjena koja ne cijeli.

Karcinom se može pokazati kao mala, glatka, sjajna, blijeda ili izbočena kvržica. Može nastati i kao crvenkasta promjena. Ponekada nastaje sitno točkasto krvarenje ili krasta. Može se pojaviti i kao tvorba u razini kože – crvenkasta, gruba, hrapava mrlja, suhe konzistencje.

Postoji i tzv. aktinička keratoza, promjena koja izgleda kao gruba, crvenkasta ili smeđkasta mrlja različite veličine iz koje ponekada nastaje karcinom. Karakteristično za aktiničku keratozu jest da nastaje na mjestima izloženim suncu, ali i drugdje na koži.

Dermatoskopija Kozne Promjene Na Vratu
Dermatoskopija je dragocjeno dijagnostičko pomagalo u prepoznavanju sumnjivih promjena na koži.

VRSTE KARCINOMA KOŽE

U osnovi postoje tri vrste raka kože:

Bazocelularni karcinom (BCC) približno 70-75 % slučajeva. Obično se širi agresivno samo lokalno, oko mjesta nastanka i raste vrlo sporo

Planocelularni karcinom (SCC), oko 25 % slučajeva, a može biti agresivniji i rijetko se širi na lokalne limfne čvorove (metastaze)

Maligni melanom (MM), 1-5 % slučajeva. Ovaj tumor može biti vrlo opasan, uz čest razvoj regionalnih i/ili udaljenih metastaza

Drugi, manje česti tumori nastaju od struktura ispod kože (potkožna mast, folikuli dlaka, žlijezde lojnice, znojnice, krvne i limfne žile, te živci).

Kozna Promjena Slicna Melanomu
Promjena na koži koja može upućivatii na maligni tumor.

LIJEČENJE

Ukoliko Vaš liječnik procijeni, izvodi se kirurško uklanjanje cijele promjene (ili nešto rjedje njenog dijela). Taj postupak se naziva biopsija. Poslani uzorak tkiva šalje se na patohistološku analizu (PHD) gdje patolog provjerava o kakvoj vrsti promjene se radi, tj. da li odstranjena promjena odgovara karcinomu.

Potrebno je istaći da je standard liječenja kožnih izraslina potpuno kirurško odstranjenje, tj. ekscizija. Jedino potpuno odstranjen tumor garantira i potpuno izlječenje. U tom smislu, zadatak kirurga jest da osigura sigurne (zdrave) kirurške rubove. Naravno, pritom je estetika ožiljka svakako bitna, no nikako ne uz kompromis rezidualnog (ostatka) tumora.

Postoje različite mogućnosti odstranjenja. Idealni tip uklanjanja može ovisiti o izgledu i veličini karcinoma, riziku stvaranja ožiljka (sklonosti pacijenta), dobi te općem zdravstvenom stanju.

Kirurško odstranjenje je glavni i najsigurniji način.
  • Tumor se uklanja sa sigurnim zdravim rubom koji tipično iznosi nekoliko milimetara. Nastali defekt se zatvara primarnim šivanjem rubova rane ili se može zatvoriti “posudjivanjem” tkiva sa ruba, tj. tzv. režnjem.
  • Ponekad (kod velikih tvorbi) se u nastali defekt ušiva slobodni transplantat zdrave kože uzet sa nekog drugog dijela tijela.
  • Postoji i mogućnost da se rana uopće ne zatvori već da cijeli tzv. sekundarnim tipom cijeljenja. Za neka mjesta na licu to je vrlo prikladan način za konačni izgled ožiljka.

Ekskohleacija i kauterizacija– pod lokalnom anestezijom karcinom se odstrani uz pomoć oštrog instrumenta, a okolno tkivo tretira posebnim instrumentom (elektrokauterom) radi kontrole krvarenja i uništenja eventalnih ostataka promjene oko ruba rane. Većina pacijenata po završetku cijeljenja razvije ravni, bjelkasti ožiljak, ne veći od odstranjene promjene.

Tzv. kriokirurgija (smrzavanja tekućim dušikom) za sasvim male promjene ili aktiničke keratoze, često ga koriste dermatolozi.

Uklanjanje uz pomoć lasera koristi se ponekada za tumore koji zahvaćaju vrlo površne dijelove kože. U sličnim slučajevima može se koristiti i dermabrazija. Ne savjetuje se kod uklanjanja malignih promjena radi otežane patohistološke analize ruba lezije.

Radioterapija (zračenje), metoda koja se upotrebljava nešto rjedje, u posebnim slučajevima i na mjestima teže pristupačnim kirurgiji

Lokalna kemoterapija kremom ili losionom.

POSTOPERATIVNE KONTROLE

Za sve karcinome kože obavezne su postoperativne kontrole. Prema nekim podacima postoji čak 50 % izgleda da se pojavi drugi rak kože nakon odstranjenja prvog. Preporučeno vrijeme redovitih kontrola je otprilike 3-5 godina po odstranjenju prvog tumora.

PREVENCIJA

Pojednostavljeno, postoji 5 najvažnijih načina zaštite od raka kože:

  • Izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu, boravak u sjeni, posebno u podnevnim satima (10-16 h) kada su UV zrake najjače i najštetnije
  • Pokrivanje kože odjećom i obućom
  • Nošenje pokrivala za glavu (kapa, marama) ili sjenila za lice, glavu, uši i vrat
  • Suncobrani koji omogućuju približno 100 % UVA i UVB zaštitu
  • Nanošenje krema ili ulja sa zaštitnim faktorom (SPF) 15 ili više